Sa 11. sastanka predstavnika banaka i finansijskih institucija BiH: Određena zakonska rješenja mnogo su oštrija od onih u EU

Sa 11. sastanka predstavnika banaka i finansijskih institucija BiH: Određena zakonska rješenja mnogo su oštrija od onih u EU

U organizaciji Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, 11. novembra u Sarajevu je održan tradicionalni, 11. redovni godišnji sastanak „Banke i finansijske institucije“. Predstavnici Centralne banke BiH, bh. komercijalnih banaka, državnog i entitetskih ministarstava finansija i agencija za bankarstvo, te Agencije za osiguranje depozita BiH razgovarali su o novim zakonima o bankama, kreditnom obimu i pismu namjere koje su predstavnici bh. vlasti uputili Međunarodnom monetarnom fondu.

Uvodna izlaganja predstavnika pomenutih institucija i diskusije ukazali su na probleme, ali i opredjeljenje da se zajedničkim naporima struke i državnih institucija, između ostalog, vezano i za zakone o bankama, iznađu najkvalitetnija rješenja.
Pismo namjere Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je obavezujuće i preuzeto se mora ispuniti, istaknuto je na sastanku. Također, naglašeno je da zakoni o bankama određuju kvalitet i način poslovanja finansijskog sektora, kao i da od njih zavisi budućnost sektora, pa je stoga, kako bi se stvorio optimalan zakonski okvir, komunikacija i saradnja banaka i državnih – zakonodavnih organa nužna i neophodna. 

Obaveze iz Pisma namjere

 Predsjednik Udruženja banaka BiH (UBBiH) Milan Radović naglasio je da je cilj ovakvog skupa da predstavnici bankarske zajednice u BiH sa regulatorom i nadležnim ministarstvima razmijene iskustva i mišljenja, vezano za kretanja u bankarskom sektoru, za Zakon o bankama, njegovim implikacijama na kreditni obim i aktivnosti banaka u BiH, kao i za obaveze iz Pisma namjere prema MMF-u, u cilju stabilizacije i jačanja bankarskog sektora u BiH.

- Bankarski sektor u BiH zapošljava oko 10.000 osoba, što je izuzetno značajno sa aspekta i poreznih davanja za državu. Međutim, aktivnost bankarskog sektora u 2016. godini je nešto usporena, vjerovatno se banke pripremaju za novi Zakon o bankama i iz tog razloga se može zaključiti da je aktivnost nešto manja nego što je bila u prethodnom periodu. Rast kreditnog obima je negdje oko 1 posto, što je manje od rasta BDP-a - kazao je Radović.

On je podsjetio na paralelnu pripremu zakona u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Predstavnici banaka iz Republike Srpske su, prema Radovićenim riječima, djelimično učestvovali u određenom dijelu pripreme zakonskih rješenja, ali to ne znači da su njihove sugestije uvažene.

- Predstavnici banaka iz Federacije BiH su imali nešto manje učešće, ali ono što smo mi nastojali, međutim nismo uspjeli, jeste sa je novi Zakon o bankama usvojen u formi nacrta od strane vlada entiteta i već se nalazi u parlamentarnoj proceduri. Ono što će se pokazati u narednom periodu, pored Zakona o bankama, slijedi i primjena Bazelskih principa II. Banke su dužne da do 1. januara 2017. godine izvrše usklađivanje svojih bilansnih pozicija sa Bazelom II, prije svega u domenu izračuna adekvatnosti kapitala i pondera za rizike i ostalih priznatih i nepriznatih dijelova kapitala - kazao je Radović i dodao:

- Ono što mi primjećujemo sa ekonomske strane jeste da je i dalje vrlo visoka nezaposlenost u Bosni i Hercegovini, spoljnotrgovinski deficit je dostigao oko sedam milijardi KM, i to su, uglavnom, problemi koje treba rješavati. Mi mislimo da društvena zajednica, zajedno sa bankarskim sektorom, treba da krene naprijed i da razmišlja o kreditiranju privrede. U suštini, i sama Reformska agenda u jednom dijelu kaže da je potrebno jačanje podrške privatnom sektoru. Međutim, mi smo ukazivali na to da određena zakonska rješenja, kroz zakonske akte koji se pripremaju, ne idu u prilog tome da banke mogu da pojačaju svoju kreditnu aktivnost iz prostog razloga što su veći kapitalni zahtjevi.

Radović je istakao da su u Evropskoj uniji, nakon Bazelskih principa III, mnogi ekonomisti upozoravali da će fokus samo na adekvatnosti kapitala i na kapitalnim zahjtevima banaka dovesti do kontraefekata u smislu kreditiranja realnog sektora, što se i dogodilo i sada je situacija takva da postoji inicijativa Evropskom parlamentu da se više pažnje obrati na rizičnu aktivu, a da se banke malo relaksiraju u smislu kapitalnih zahtjeva.

- Mi smo davali konkretne prijedloge, uputili smo dopise agencijama za bankarstvo i resornim federalnim ministarstvima. Smatrali smo da su određena zakonska rješenja i odluke mnogo oštriji od onih koje su na snazi u Evropskoj uniji. Mi shvatamo da je naše tržište rizičnije nego u EU. S druge strane, ako pogledamo aktivnost banaka u Bosni i Hercegovini i njihov broj, kao i nivo nekvalitetnih kredita (NLP) koji je u smanjenu - iako se kreditni obim ne povećava, što je izuzetno dobar pokazatelj - znači da nije smanjenje NLP-a na teret rasta kreditnih aktivnosti nego, naprotiv, na teret čišćenja bilansnih pozicija, onda se može konstatovati da je trebalo malo ranije razmatrati ove naše prijedloge, jer su banke značajna finansijska poluga ove države – kazao je Radović.

Radović smatra da, iako su zakoni otišli u proceduru, nije kasno da se o tome, ipak, raspravlja, jer bankarska zajednica ima saznanja da će ministarstva tražiti prostora za javnu raspravu.

- Mi znamo da je regulatorima najlakše da bankama nametnu ili daju rješenja, ali sto tako smatramo da su regulatori odgovorni za kreditnu aktivnost banaka u smislu plasmana u privredu i da s tog aspekta trebamo tražiti neku mjeru – naglasio je Radović.

Ukoliko se posmatra istorijski, dodao je Radović, banke su, uglavnom, dokapitalizovane iz dobiti koje su ostvarile na ovom području. To znači da nije bilo nekih značajnijih direktnih dokapitalizacija, a sami kapitalni zahtjevi znače da vlasnici kapitala neće moći raspolagati svojom dobiti određeno vrijeme. S druge strane, svakako će se smanjiti njihov interes da ulažu u bankarski sektor i da, jednostavno, umjesto rasta kreditnih aktivnosti vrše pritisak na banke da smanjuju rizičnu aktivu. To će, vjeruje Radović, izazvati kontraefekat.

- Primjera radi, imovina banke se ponderiše sa sto posto rizika. Nije valjda da imovina ne vrijedi više. Ja sam dobio obrazloženje da je ponder imovine banke sto posto zato što nema tržišta nekretnina. Razgovarali smo neformalno i sa predstavnicima MMF-a. Pitali smo zašto su toliko oštriji stavovi. Oni su odgovorili da to nije baš tako, da je to stvar regulatora i internih procedura i zakonskih rješenja, da se oni ne zanimaju za ta rješenja nego za cjelovitu primjenu.

S druge strane, kredit poslovnog subjekta se po Bazelu II opet ponderiše sa sto posto, iako se kredit obezbijeđen nekretninom po Bazelu II ponderiše sa 90 posto. Isto je obrazloženje da nema tržišta nekretnina. To će, naravno, u predračunu naših bilansnih pozicija preko jedan posto tražiti povećanje adekvatnosti kapitala banaka. Znači, ili ćemo smanjivati rizičnu aktivu, i to je možda jedino rješenje, ili će nam bilansi mirovati u narednom periodu. I to moramo znati, jer direktne dokapitalizacija u prethodnom periodu nije bilo – kazao je Radović.

On se nada da će se naći neka mjera između onoga što traži Bazel i onoga što je prihvatljivo za naše tržište.

- Naš cilj i namjera jeste poboljšati performanse bankarskog sektora primjenjujući direktive Evropske unije, s jedne strane, i da udovoljimo zahtjevima MMF-a, s druge strane. Naš fokus je više bio na operativni rad banaka i povećanje aktivnosti na domaćem tržištu. Mi smo se najviše fokusirali na dva bitna faktora koji su veoma važni i za kreditni rejting zemlje: kako smanjiti NPL i dovesti ga do neke granice ispod 10 posto i kako povećati adekvatnost kapitala bankarskog sektora u situaciji u kojoj se nalazimo. Istorijski gledano, adekvatnost je povećavana, odnosno kapital se povećavao 80 posto iz dobiti banaka, i tu mi signaliziramo.

Zašto neke odluke moraju biti drastično oštrije od onog što traži Bazel? Zašto da nam traže više kapitala, i to duplo više nego što je predviđeno za određene fondove vezano za kreditni rizik za stambene kredite, za poslovne kredite. Mislimo da to nije najznačajnija stvar u ovom momentu.

S druge strane, imamo i jedan problem koji je sugerisan regulatoru, a to je da se naša dobit ne prizna u adekvatnost kapitala do održavanja Skupštine. Banke su u tom slučaju podređene u odnosu na ostala privredna društva jer mi predajemo izvještaj 28. 02., a nama se dobit iz tekućeg perioda obračuna tek sa 30. 06. Individualno, bankama to mnogo znači. S druge strane, za cijeli bankarski sektor kapitalna adekvatnost bi bila veća da se prizna revidirana dobit za preko 1 posto, znači cijelog sektora. To znači da bismo mi bili predstavljeni kao kapitalizovaniji sektor nego sada, što realno jesmo. Znači, mi dobit od tekuće godine možemo da kalkulišemo tek sa šestim mjesecom. Regulatori i nadležna ministarstva moraju da razumiju da se banke moraju prilagođavati tržišnoj situaciji –zaključio je Radović. 

 Zajedničko djelovanje

 U uvodnom izlaganju, guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Senad Softić osim kratkih presjeka i analize dešavanja u bankarstvu, istakao je potrebu dijaloga sa bankarima u smislu zajedničkog djelovanja u razvoju bankarskog sektora. 

Prema njegovim riječima, Centralna banka BiH je jedina sugerirala da do bankara dođu prijedlozi Zakona o bankama.

- Vaše reakcije su opravdane. Zakoni jesu otišli u proceduru, ali sve što bude argumentovano neće ostati nezabilježeno, samo treba biti uporan u tome jer nije sve gotovo i bit će rasprava.

Kada sam razgovarao sa predstavnicima MMF-a ja sam ih pitao zašto nisu uključili banke i rekao im da je to kao kada bi razgovarali o obrazovanju, a da ne pitaju studente - kazao je Softić.

Govoreći o ekonomskim pokazateljima u BiH, guverner Softić je kazao da naša zemlja bilježi neke blage pozitivne trendove, kao što je stopa industrijskog rasta, koja je iznosila 4 posto u junu, porast BDP-a 2,1 posto, devizne rezerve iznose 9,353 milijarde KM.

- Ono što nije dobro, i dalje nam je visoka stopa nezaposlenosti, a iznosi 25,4 posto, vanjski dug iznosi 8,6 milijardi KM, a zajedno sa unutrašnim iznosi blizu 12 milijardi KM. Nije to tako strašno zato što nam je, u odnosu na BDP, to prihvatljivo u razmjerama, ali se ipak tretira kao negativna kategorija. Istina je da se smanjila stopa učešća nekvalitetnih kredita. Sve u svemu, bilježe se blagi pozitivni trendovi, ali nedovoljno da značajnije utiče na porast privrednih i drugih aktivnosti, ali se nadam da će ovi zakoni kojima je cilj oživljavanje kreditnih aktivnosti doprinijeti tome - naglasio je Softić.

Podsjetio je da Pismo namjere sadrži tri cilja i svi su oni vezani za Reformsku agendu svih vlada u Bosni i Hercegovini. Prvi je da se intenzivira reforma, s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta kako bi se privukle strane investicije i otvorilo više radnih mjesta u privatnom sektoru te povećao potencijal za rast ekonomije. Drugi cilj je bio da se nastavi proces fiskalne konsolidacije kako bi se osiguralo kontinuirano smanjenje javnog duga u odnosu na BDP, uz istovremeno smanjenje vladine potrošnje. Treći cilj, a za nas najvažniji, kaže Softić, jeste očuvanje finansijskog sektora i oživljavanje kreditne aktivnosti.

U okviru ove tačke, ovog cilja Pisma namjere postoji devet tematskih cjelina. Prva je očuvanja aranžmana valutnog odbora u onom obliku koji je uspostavljen zakonom te zaštita neovisnosti Centralne banke BiH. Sljedeći cilj u okviru ove tačke je bio izmjena čitavog seta zakona iz oblasti finansijskog posredovanja, sa ciljem harmonizacije sa direktivama i regulativom Evropske unije. Riječ je o pet zakona: dva zakona o bankarstvu Federacije i Republike Srpske, dva zakona o entitetskim agencijama za bankarstvo i Zakon o agenciji za osiguranje depozita.

- Taj proces, po mom mišljenju, traje oko tri godine. Uvjeren sam da nije gotov iako se krenulo u proceduru. Ali, evo prilike da svi zajedno napravimo zakon koji nama odgovara. Da se ja pitam, mi smo to trebali napraviti bez ičije podrške i pomoći. Mi smo sigurno mogli napraviti zakon da bude funkcionalan - naglasio je Softić.

Sljedeće, u okviru ovog cilja bilo je unapređenje entitetskih razvojnih banaka i stavljanja njihovog rada pod nadzor agencija za bankarstvo.

- Koliko je meni poznato, došla je delegacija tehničke misije MMF-a vezano za ovo i na tome se, također, radi. Četvrti cilj je dalje unapređenje okvira za upravljanje likvidnošću banaka, odnosno sistema. Peti cilj je jačanje saradnje i razmjena informacija među ragulatornim institucijama sa ciljem efikasnije praćenja i ublažavanja sistemskih rizika. Nama je dostavljen prijedlog Memoranduma o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti, a pomenute regulatorne institucije su Centralna banka BiH, entitetske agencije za bankarstvo, tri ministarstva finansija, Agencija za osiguranje depozita.

Nadalje, tu su i regulatorne zakonske izmjene kako bismo ispoštovali preporuke Moneyvala. To nas čeka i pretpostavljam da pojedine banke već imaju poteškoća kada je u pitanju ova regulativa - kazao je guverner Softić.

Zadnja tri cilja su, prema njegovim riječima, rješavanje pitanja nekvalitetnih kredita, rješavanje stabilnosti u bankarskom sektoru i jačanje standarda javnih nabavki u pogledu depozita javnog sektora.

- Imamo podatak da je udio nekvalitetnih kredita manji u odnosu na prošlu godinu i da on iznosi sada 12,1 posto, a da je prošle godine iznosio 14,1 posto. Trenutno u BiH posluju 24 banke. Jedna banka ima ispod 5 posto nekvalitetnih kredita. Jedanaest banaka ima omjer NPL-a od 5 do 10 posto. Dakle, 12 banaka ima omjer NPL-a ispod 10 posto i to je dobar podatak koji pravi ovako dobru stopu NPL-a, koja je među boljima u regiji. Međutim, ja želim skrenuti pažnju da se 10 banaka nalazi u zoni iznad prosjeka i o tome treba voditi računa. Radi se o nekih 478 miliona KM koji predstavljaju probleme deset banaka.

Kada se kreirao zakon, namjera je bila da se riješi i taj problem. Koliko će u tome uspjeti, to ne znam. Nije to samo naš problem, čitav svijet se bavi problemom nekvalitetnih kredita.

Udio nekvalitetnih kredita u drugom kvrtalu ove godine u odnosu na prošlu smanjen je dva posto. Ali, to je efekat isključenja Banke Srpske. Efekat smanjenja NPL-ova u ostalim bankama je 1,1 posto i to zaista veliki uspjeh - istakao je Softić.

Govoreći o budžetskim i vanbudžetskim depozitima javnih preduzeća, Softić je kazao da su tri banke u septembru bile skoncentrisane na više od 40 posto ukupnih javnih depozita.

- Kad prošitite to na listu pet banaka, to je 58 posto, na sedam banaka 68,4 posto. Ja razumijem poslovnu politiku banaka. Profit je cilj, ali iz ugla Stalnog komiteta za finansijsku stabilnost, mi moramo imati obzira i o tome. Centralna banka vam stoji na raspolaganju i tretira vas kao partnere, i Udruženje banaka i komercijalne banke i mislim da niko ne treba da posreduje među nama, jer ovo je naše tržište, naše područje, naši kadrovi, naši uposlenici - poručio je guverner Softić.

Kvalitetan iskorak

 Savjetnik ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevande Boris Raić kazao je da to ministarstvo već dvije godine aktivno učestvuje na ovom projektu sa Svjetskom bankom i MMF-om, pogotovo u izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita. On smatra da je to kvalitetan iskorak u smislu jačanja bankarskog sistema, odnosno prevencije sistemskih banaka.

- Tu, prije svega, vidimo dva ključna kvalitetna iskoraka koji će doprinijeti stabilnosti i jačanja bankarskog sistema, a to je da se isplata depozita smanjuje sa 90 dana na 20 dana, što, samim tim, daje težinu i odgovornost Agenciji za osiguranje depozita. Ne smatramo da je to neka veća ovlast Agenciji, nego, upravo, veća odgovornost. Drugo je zaštita deponenata. Treći iskorak je stavljanje na raspolaganje sredstava samoga fonda u smislu restrukturiranja banaka, odnosno oporavka. To su ovoga trenutka jedina sredstva kojima se može izvršiti sanacija. Tu postoje tri ključna faktora koji kontroliraju upotrebu tih sredstava. Prvo je da ukupni troškovi koji bi se javili prilikom restruktiranja ne mogu biti veći nego što bi bili u postupku likvidacije. Drugo, smatramo dobrim što se revidira taj iznos od 50 posto raspoloživog fonda za restrukturiranje i, treća kontrola je što sama Agencija, na osnovu svog mišljenja, dostavlja Upravnom odboru svoje mišljenje na proračun donošenje odluke.

Mislim da su to neka tri korektivna faktora koji će omogućiti kavlitetno restrukturiranje, odnosno kvalitetno kontroliranje potrošnje sredstava u procesu sanacije banke – kazao je Raić.

Prema njegovim riječima, na zadnjoj sjednici Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita BiH čule su se primjedbe na način povlačenja sredstava fonda i u toku je rad komisije koja treba da usaglasi stavove.

- Slažem se da ovaj zakon još nije završen i da postoji još mogućnosti da se izvrše izmjene i dopune da se daju sugestije i da se one uvaže. Kroz saradnju svih nas može se uraditi i donijeti jedan kvalitetan zakon - poručio je Raić.

Direktor Agencije za osiguranje depozita – Filijala Sarajevo Sead Manov kazao je da je procjena finansijskog sektora u BiH, koju su vršili međunarodni stručnjaci u Bosni i Hercegovini u saradnji sa domaćim institucijama, ukazala na potrebu modernizacije bankarskih zakona u BiH i njihovom usklađivanju, harmoniziranju sa novim direktivama Evropske unije. U tom smislu, u BiH se aktivno radi na pripremama novih zakonskih rješenja koja bi trebala doprinijeti rješavanju problema u bankama.

Nova zakonska rješenja, kazao je Manov, trebalo bi da uvedu i neke nove instrumente za rješavanje problematičnih banaka, sa glavnim ciljem da se očuva finansijska stabilnost. To znači da će posebna pažnja biti posvećena sistemskim bankama, čija bi eventualna propast mogla da proizvede ozbiljne sistemske probleme.

- Kada su u pitanju male banke, njihov nestanak iz sistema, u principu, ne prouzrokuje značajnije potrese u sektoru. Ovo pogotovo u situaciji postojanja sistema osiguranja depozita i u situaciji kada regulator djeluje pravovremeno, u smislu da se očuva dovoljno imovine u banci. U situaciji velikih, sistemski značajnih banaka, izlazak iz sistema je otežan jer on može da dovede do najgoreg mogućeg scenarija, čak i do sloma finansijskog sektora. Posljednja svjetska finansijska kriza je to i pokazala, zbog čega su na evropskom nivou u 2014. godini utvrđene nove direktive i postavljeni novi zahtjevi prema velikim sistemski značajnim bankama. Također, novi oblici i načini rješavanju velikih banaka su propisani novim direktivama, s sve sa ciljem čuvanja stabilnog finansijskog sektora - kazao je Manov.

Osiguiranje depozita u kontekstu navedenih promjena modernizacije regulative i njenog usklađivanja sa direktivama Evropske unije se pojavljuje u dijelu koji se odnosi na rješavanje problematičnih banaka, restrukturiranje banaka i to u onom dijelu koji se odnosi na finansiranje restrukturiranja banaka.

- Dakle, pored redovne isplate osiguranih depozita u tim bankama, otvara se mogućnost da se Fond za osiguranje depozita počinje koristiti i u dijelu problematičnih banaka, ali na način da je za Fond jeftiniji način da uđe u takav aranžman u odnosu na samu likvidaciju neke banke. Direktive Evropske unije i osnovni principi osiguranja depozita su otvorili tu mogućnost, ali s jasnim mehanizmima zaštite i odgovarajućih ograničenja.

Također, nove evropske direktive otvarajuću mogućnost formiranja takozvanog fonda za restrukturiranje banaka koji bi se mogao koristiti za proces rješavanja banaka u problemima. Punjenje fonda vršile bi banke, što se podrazumijeva jer iz banaka dolaze pomenuti problemi.      

Shodno navedenom, a paralelno sa izmjenama entitetskih zakona o bankama, pristupilo se izmjenama i dopunama Zakona o osiguranom depozitu. Uz pomoć eskperata iz Svjetske banke i MMF-a, te uz zajednički rad domaćih institucija, u toku je završna faza izmjena i dopuna Zakona o osiguranom depozitu - istakao je Manov.

Najznačajnija izmjena, dodao je on, odnosi se na proširenje mandata Fonda za osiguranje depozita u smislu da će se Fond koristiti u procesima restrukturiranja banaka, a uz jasne mehanizme zaštite. Ti mehanizmi, prije svega, podrazumijevaju uključivanje Fonda u proces restrukturiranja samo u onim slučajevima gdje je to za Fond jeftinije i efikasnije. Shodno direktivi osiguranja depozita, u ovim izmjenama i dopunama pristupilo se i dodatnim usklađivanjima, kao što su definisanje ciljanog iznosa Fonda, zatim obaveznog članstva u program osiguranja depozita, zatim bolje informisanje deponenata o osiguranju depozita, skraćenje roka isplate – sada je to 20 dana, zatim poboljašnje saradnje sa ostalim učesnicima mreže finansijske sigurnosti.

Istovremeno su vršena i usklađivanja Zakona o osiguranju depozita sa Zakonom o bankama i ostalom domaćom regulativom.

- U narednom periodu očekujemo usvajanje izmjena i dopuna Zakona o osiguranju depozita od strane Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita, nakon čega će se pokrenuti inicijativa kod nadležnom Ministarstva finansija i trezora BiH. Još se radi na izmjenama i dopunama tog zakona, na usaglašavanju određenih odredbi - kazao je Manov.

 

Smanjenje aktivnosti

 

Pomoćnica federalnog ministra finansija Mira Bradara naglasila je da se prije više od dvije godine krenulo sa nekim početnim radnim tekstovima Zakona o bankama i to ne u dogovoru sa MMF-om.

- To je, ustvari, bila definirana naša nova strategija , dakle, prije više od dvije godine. To samo ukazuje na to koliko je značajan ovaj zakon, koji je veoma kompleksan. On je, u najvećoj mjeri, i usklađen sa Direktivom 36. iz 2013. godine. Godinu dana kasnije, Evropski parlament donio je Direktivu koja propisuje okvir za restrukturiranje banaka i s njom je povezana i Uredba 809, iz 2014. godine, koja je vezana za restrukturiranje banaka. Znači, u ovom periodu mi smo predstavnicima banaka dostavili neki inicijalni, radni tekst koji smo radili u više navrata. Dakle, Zakon je rađen u više navrata, sa više tehničkih misija MMF-a, u kojima su bili čak i predstavnici Evropske komisije. Doduše, taj inicijalni tekst nije sadržavao drugi dio Zakona koji se odnosio na odredbe o restukturiranju banaka - kazala je Bradara.

Ona je podsjetila da su evropske zemlje bile zatečene globalnom ekonomskom krizom jer je došlo do značajnog pada ekonomskih aktivnosti i do smanjenja aktivnosti banaka i solventnosti, gubitaka, što je, u konačnici, rezultiralo i likvidacijom nekih banaka, a neke banke su i nacionalizirane. Evropska komisija, odnosno evropske razvijene zemlje nisu imale ni pravni okvir za restrukturiranje banaka, i slijedom toga je došlo prvo do usvajanje direktive, poznate kao CRD IV.

- Ono što je u našim zakonima ključno, i to su bankari već prepoznali, jeste da imamo puno jače odredbe vezane za korporativno upravljanje. Posebno težište je stavljeno na kapitaliziranost, što je vezano za adekvatnost kapitala, uvela bi se definicija regulatornog kapitala, upravljanje rizicima, kontrolna funkcija. Znači, to je sve ono što je razrađeno i težište je u Zakonu.

Posebno značajan dio je davanje veće ovlasti supervizorima, što je, prije svega, usklađivanje sa Bazelskim principom. U Zakonu ima i elemenata Bazela III. Pojačane su odredbe za izvještavanje, za finansijske izvještaje, odgovornosti društva za reviziju, odbor za reviziju. Ono što je isto tako bitno jeste odredba o kupoprodaji plasmana u redovnom poslovanju. Bilo je prijedloga u razgovorima sa komisijama MMF-a da se donese poseban zakon o tome, ali smo kazali da će to biti regulirano Zakonom o bankama - kazala je Bradara i dodala:

- Imamo i poseban dio, ranu intervenciju. Mi sve vrijeme govorimo o očuvanju finansijske stabilnosti, a to je suština ovog zakona. Veći dio Zakona je preventivno djelovanje i to je ta supervizija, prevencija i samo tako možemo posmatrati potrebu ovog zakona: znači očuvanje finansijske stabilnosti. U tom kontekstu je čitava ova priča i čitav Zakon.

Naš je princip da čujemo mišljenja onih koji će primjenjivati Zakon i ne bih željela da se stekne dojam da Federalno ministarstvo finansija ne želi da čuje mišljenja bankara, Udruženja banaka i slično, jer nijedan zakon ne vrijedi ništa ako se ne može primijeniti - istakla je Bradara.

Predstavnica Ministarstva finansija Republike Srpske Mira Straživuk je istakla da su u tom ministarstvu krajem 2013. godine formirali radnu grupu za izradu Zakona o bankama. U toj radnoj grupi su učestvovali predstavnici banaka koje je odredilo Udruženje banka u BiH.  

Taj princip se, kazala je ona, njeguje i kod donošenja drugih zakona. Kad se uređuje neka oblast, Vlada RS uključuje i predstavnike onih na koje se taj zakon odnosi.

- Mi smo se opredijelili za izradu Zakona i bez zahtjeva MMF-a. Imali smo dobar i moderan zakon. Da je bankarski sektor najuređeniji sektor svi smo isticali s ponosom. No, nakon 18 godina, vrijeme je učinilo svoje i Zakon trebamo mijenjati i provoditi reforme. Naš stav, stav predlagača, jeste da imamo dobar zakon koji će na moderan i savremen način urediti poslovanje bankarskog sektora, da sačuva njegovu stabilnost, da zaštitimo deponente, da, jednostavno, primijenimo rješenja koja već postoje u okruženju. Kod izrade ovog zakona mi nismo samo gledali šta piše u direktivama, gledali smo koliko direktive odgovaraju razvijenosti našeg bankarskog sektora, gledali smo pozitivnu praksu zemlja u okruženju. Radeći na tome, pred sobom smo imali i rješenja koje imaju zemlje u okruženju, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija. Znači, naš cilj je bio da napravimo dobar zakon koji odgovara bankama, zakon koji će jačati sigurnost bankarskog sketora i da vodimo istovremeno računa o javnim sredstvima deponenata, građana, odnosno svih onih sredstva koja su uložena u banke.

Primjedbe smo dobili od Udruženja banaka. Mi smo neke od tih primjedbi već ugradili prije nego što smo Nacrt zakona proslijedili Vladi. Vlada je usvojila Nacrt zakona i ide dalja procedura - kazala je Straživuk.

U raspravi je naglašeno da će ljudi iz MMF-a koji rade u BiH ovdje biti i otići, a „mi ostajemo ovdje i valja nam raditi“.

„Ako se zakoni donose dvije godine, red je da se ljudi iz struke, bankari uključe u donošenje zakona i da se njima od dvije godine pokloni pažnja makar dva-tri mjeseca i da se makar razgovara sa bankarskom zajednicom. To je princip koji ne treba da važi samo za bankarski sektor, nego i za sve ostale sektore. Ako se donose krucijalni, temelji zakoni, logično je da se nešto pitaju ljudi iz struke i da se takav dijalog otvori. Svima nam je u interesu da imamo zakon koji će biti kvalitetan, provodiv i koji neće dovesti do poremećaja u bankarskom sektoru“, poručeno je u raspravi.

Na skupu je dogovoreno da se nastavi saradnja bankarske zajednice vezana za implementaciju novog Zakona o bankama koji se nalazi u formi Nacrta te da se očekuje da će se obezbijediti određeni vremenski period za javnu raspravu. Također, bankarska zajednica očekuje od regulatora i resornih ministarstava da može dati određene sugestije i na podzakonske akte i odluke koje bi bile u funkciji jačanja stabilnosti bankarskog sektora.

U zaključcima je naglašeno da će jačanje performansi bankarskog sektora uticati na kreditni rejting zemlje i dovesti investitore, što je, kako je ocijenjeno, ključno.

„Ukoliko se obezbijede investicije, bit će novih projekata, novih zapošljavnja, novih kredita.

Treba se obratiti pažnja na koncentraciju depozita, što direktno utiče na likvidnost bankarskog sektora. Ako imamo neku odluku o koncentraciji kredita, vjerovatno moramo imati i odluku o koncentraciji depozita. Ako smanjimo nekvalitetne kredite i povećamo adekvatnost kapitala bankarskog sektora, sigurno će se to biti dobar sitgnal za investitore i poboljšat će se kreditni rejting zemlje. Tu je ključ naše saradnje. Zato se Udruženje banaka nameće u donošenju regulative i mislimo da imamo pravo da zajedno napravimo fazu prilagođavanja u implementaciji zakona, bazelskih principa i niko nije protiv toga. Svi u bankarskoj zajednici su za transparentan rad i za primjenu najviših standarda korporativnog upravljanja – poručeno je u zaključcima sa sastanka bankara i predstavnika finansijskih institucija u Bosni i Hercegovini.

 

                                                                                              

 

Barš: Regulativa nije ta

koja sprečava kreditni rast

 

Direktor Federalne agencije za bankarstvo Zlatko Barš je, tokom svog izlaganja, naglasio da je diskreciono pravo supervizora da procijeni koji su rizici u zemlji i da osigura stabilnost i zdravlje bankarskog sistema.

- Ništa u rastu kreditiranja nije spomenuto da treba nešto popuštati, nego treba usklađivati sa zahtjevima bazelskih komiteta i evropskih direktiva. Naše vlade, sve tri, zajedno sa guvernerom Centralne banke BiH su potpisale Pismo namjere i prihvatili obaveze koje moramo izvršiti. Regulativa nije ta koja sprečava kreditni rast. Regulativa je bila ista i 2007. godine i 2009. i 2010., pa sve do 2014. godine. Znači nije regulativa toliko uticala na kreditni rast koliko ili kvalitet gospodarstva ili želja banaka da profitiraju.

 

Straživuk: Nije nam cilj da namećemo

zakone koji ne odgovaraju banakama

   

Predstavnica Ministarstva finansija RS Mira Straživuk je istakla veoma dobru saradnju između entitetskih agencija za bankarstvo i između dva ministarstva.

- Imali smo dogovore u traganju za najboljim rješenjima koja će zadovoljiti sve strane. Cilj nam je bio da osnažimo zakone, da ulogu supervizora postavimo na način koji se zahtijeva, da zaštitimo sredstva deponenata.  Nama nije cilj da namećemo zakone koji ne odgovaraju banakama, koji ne odgovaraju javnosti. Imamo primjedbe bankara. Neke smo uvažili, neke ćemo zajedno razmotriti, pogotovo one koje su suštinske i bitne. Ovo je najsloženiji zakon koji smo radili u posljednje vrijeme.

Mi smo detalj o nadležnosti nadzornog odbora, uprave banke i skupštine, kao najvišeg organa, razradili upravo poredeći praksu okruženja, poredeći pravila korporativnog upravljanja. Moram naglasiti da je pojačana uloga nadzornog odbora koji, u pravom smislu riječi, treba više da nadzire poslovanje banke, primjenu strategija, upravljanje rizicima, sprovođenje svih stragedija, procedura.